Naš mozak je mehanizam za primanje, skladištenje i prisećanje. Svi znamo da slika vredi hiljadu reči, međutim to zaboravljamo kad nešto učimo. Slike mnogo češće u nama izazivaju prisećanje, ali mi i dalje prenaglašavamo reči kao primarno sredsto za informisanje. Hvatamo beleške a ne koristimo prednosti koje nam pružaju slike a one pojačavaju kreativno razmišljanje i pamćenje, sposobnost percepcije, kreativnost i poverenje u sebe. U slici dole nabrojala sam samo "ponešto" od onoga što nam "radi" leva i desna hemisfera mozga - spektar kortikalnih sposobnosti.
Na ideju ovog crteža sam došla razmišljajući šta to moj mozak više koristi. Koja sposobnost mi je više izražena a koja direktno utiče na ostvarivanje zamisli, ideja. Mnoge naše ideje ostaju nerealizovane. Linearne beleške pokreću ideju, ali i presecaju vezu sa prethodnim i idejama koje slede. Spiskovi sputavaju slobodu pokreta u mozgu, sputavaju kreativnost.
Zato ja razmišljam ovako. Ako pronadjem svoju slabu tačku i uspem razviti to mentalno područje poboljšaću i rad svih područja mentalnih aktivnosti.
Koji kortekst kod vas preovladava? Kod mene levi, ali se trudim da u dobroj meri razvijem odnosno koristim i desni. Nadam se da posedujem "ceo mozak", mada ponekad i posumnjam u to i zato moram da naučim da koristim taj moj "ceo mozak" jer samo sintezom rada leve i desne hemisfere mogu da napredujem.
Neki neuroni u mozgu konstantno generišu akcioni potencijal, frekvencijom od 10 do 100 u sekundi, drugi sve vreme ćute, a onda najednom postanu hiperaktivni. Dok čitate ove reči, vaš mozak uzima u razmatranje sve vrste prizora i zvukova, dok samo nekolicinu poništava...
JPG mapa mozga ili kako mozak pamti slike. Svi znamo, da kompjuteri duguju svoje postojanje ljudima. S druge strane, proučavanje kompjutera i njihov razvoj je doveo do mnogih pitanja, na koja čovek možda nikda ne bi potražio odgovore da nije kompjutera. Da ...
Mozak je konstantno zaposlen brojanjem: on meri ritam govora, minute do sledećeg obroka, onu pauzu između dve tekstualne poruke. Bez svega toga, pogrešno bismo tumačili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ručak. Kako mozak računa vreme...
Izdvajamo tri načina kako je Nikola Tesla trenirao svoj mozak Tesla je bio jedan od najvećih genijalaca, ali što je doprinelo tome? Postoje li trikovi kojim se veliki inovator trudio povećati svoju produktivnost i možemo li ih i mi primeniti kako bismo postali ...
Da biste uklonili nedostatke koji se javljaju prilikom učenja i da bi taj proces bio što kvalitetniji i produktivniji, važno je da znate svoj stil učenja. Bilo da ste srednjoškolac, student ili ste završili fakultet, ali želite da nastavite da se usavršavate...
Među informisanim laicima, ali i među većinom stručnjaka prihvaćena je tvrdnja da se čovekov mozak eksplozivno razvija kod novorođenčadi i male dece i da taj proces polako usporava u uzrastu od 5 ili 7 godina, da bi se zapravo zaustavio otprilike do dvadesete ...
U poslednjih 20 000 godina ljudski mozak se smanjio za 10 procenata. Pre dvadesetak hiljada godina prosečna zapremina je bila oko 1500 kubnih centimetara, a sada je oko 1350 cc. Izgubili smo deo veličine teniske loptice. I to tako svuda u svetu, i muškarci i žene...
Čovek ne samo da misli kako je pametniji od drugih vrsta, a povremeno to i demonstrira, nego, u poređenju sa drugim životinjama, zaista ima proporcionalno veći mozak. Mada veličina po sebi nije presudna, čudovišno veliki broj neurona u mozgu i silna složenost ...
Ljudski mozak se smanjuje, tvrde francuski naučnici. Oni kažu da je ljudski mozak u prošlosti bio za 20% veći od današnjeg... No ovo ne znači da su naši preci bili inteligentniji, dokazano je da veličina mozga i inteligencija nisu uzajamno povezani. Ispitivanja ...
Popularno verovanje da se ženski um pretvori u kašu tokom trudnoće i porođaja je totalno pogrešno - mozgovi žena, u stvari, narastu u tom periodu, tvrde naučnici, prenosi Telegraf . Istraživanje, koje je objavilo Američko udruženje ...
Doktorant, Tomas Endrilon i viši naučni saradnik, Sid Kudier, u svom članku za časopis The Conversation, opisali su istraživanje koje su sproveli i dokazali da mozak donosi odluke i tokom spavanja. Ideja da se tokom sna naš um odvaja od spoljašnjeg sveta je ...
Bez obzira na to šta radite, postoji onaj trenutak kad znate da trebate stati. Naučnici su otkrili deo mozga u kojem donosimo odluku da odustajemo i tražimo nešto bolje. Naučnici veruju da su otkrili tačan deo mozga koji nam govori kada je došlo vreme ...
Da li smo zaista isprogramirane mašine, koje funkcionišu preko strujnih kola koja ne možemo da izmenimo i živimo život predodređen mozgom sa kojim smo rođeni ili smo sposobni da prespojimo i reprogramiramo um i kontrolišemo sopstveni život? Neuronaučnica ...
Odrasle osobe, koje se duže ili kraće vreme uspešno bave određenom profesijom, u društvu često označavamo kao eksperte, stručnjake za datu oblast (bilo da su kardio-hirurzi, matematičari pa i automehaničari). To što su uspešni u određenoj profesiji ...
Kako bi to bilo lepo - staviš knjigu ispod jastuka pre spavanja i sutra je sve što treba u glavi! Nešto slično je moguće. Kada imam test u školi, pogledam pre spavanja u knjige i sveske i imam utisak da mi to pomaže , kaže za Dojče vele"...
Коментари
Постави коментар