Zašto se ne sećate da ste bili beba ili zašto nemate sećanja iz perioda dok ste bili beba, saznajte u nastavku.
Verovatno postoje periodi zamračenja kojih se uopšte ne možete setiti iz detinjstva, a sećanja koja imate verovatno su maglovita i iskrivljena. Iako skoro svi doživljavaju ovu pojavu poznatu kao amnezija u detinjstvu, njeni uzroci su još uvek donekle enigma. Evo 4 hipoteze koje bi mogle da objasne zašto se ne možete setiti mnogo toga iz predškolskih dana.
Mnogi neuronaučnici tvrde da bebe ne mogu da založe dugoročna sećanja jer njihov mozak nije u potpunosti razvijen.
Kao bebe, sigurno možemo napraviti neke vrste uspomena. U stvari, dva naša moždana sistema neophodna za stvaranje memorije - hipokampus i medijalni temporalni režanj - su prilično dobro razvijena do naše prve godine. Međutim, prefrontalni korteks ne sazreva u potpunosti do naših ranih dvadesetih. Neuronaučnici veruju da nam ovaj deo mozga pomaže da formiramo epizodna sećanja - sećanja na stvari koje su nam se dogodile. Pre nego što naš prefrontalni korteks bude bar delimično razvijen, možda ćemo moći da se setimo veština ili prepoznamo predmete, ali nećemo moći da unesemo pune scene u memoriju.
Neki psiholozi tvrde da ne možemo da se setimo svog detinjstva zato što nismo mogli da uokvirimo sećanja u lingvističkim terminima - i stoga ih nikada nismo pravilno organizovali ili uskladištili. Kada razmislite o tome, učenje jezika je promenilo način na koji predstavljate svet. Tokom prve posete lekaru, niste bili okruženi stetoskopima, vagama i špricevima. Verovatno ste razmišljali o stvarima drugačije pre nego što ste imali reči da opišete svoju okolinu. Dakle, vaša sećanja iz vaših pre-verbalnih dana mogu biti manje živa jer je cela vaša šema za predstavljanje sveta bila drugačija.
I dok nam nije potreban jezik da bismo formirali sećanja, on nam pomaže da ih uvežbamo - i naglas i u sopstvenim glavama. Možda se ne biste setili vremena kada je Jovan smočio pantalone u trećem razredu da ga niste podsetili (i sebe) na to sve vreme. Ali da ste bili premladi da biste verbalizovali ono što se dogodilo, propustili biste priliku da pričate o tome iznova i iznova sve dok epizodu ne biste zapamtili.
3. Niste imali osećaj za sebe
Neki psiholozi veruju da bebe moraju da razviju osećaj sebe pre nego što mogu da razviju sećanja na stvari koje su im se dogodile - poznata kao autobiografska sećanja. Bebe koje zaista ne razumeju ko su imaće teškoće da izaberu stvari koje su lično relevantne.
Jedan eksperiment o samoprepoznavanju i pamćenju pružio je podršku ovoj hipotezi. Psiholog Hark Hau testirao je da li su bebe u stanju da se prepoznaju u ogledalu. Zatim ih je pustio da se igraju sa plišanom životinjom i rekao im da je stave u fioku u laboratoriji na čuvanje. Vratio ih je dve nedelje kasnije i otkrio da samo bebe koje su se mogle prepoznati u ogledalu mogu da se sete gde su sakrile igračku.
4. Niste imali znakove preuzimanja
Drugi psiholozi tvrde da nikada nemamo problema sa stvaranjem uspomena - samo imamo problema da ih se prisetimo kada starimo. Moguće je da zaboravimo naše epizode iz detinjstva jer ne postoje kontekstni znaci koji bi pomogli da se pokrenu sećanja. Čak i ako ste ceo život živeli u istoj kući, svet sada izgleda mnogo drugačije nego kada ste bili beba. Zamislite kako je vaša prva rođendanska zabava morala izgledati vašim očima. Nameštaj se nadvisivao nad vama, hrana je bila teška za jelo, a svi ovi ljudi koje niste pozvali su govorili čudnim jezikom koji niste razumeli. Ali kao odrasla osoba, prilično je retko da prođete pored ogromnog stola za piknik okružen divovima koji govore esperanto, tako da ništa ne može da izazove sećanje na baku koja vas je upoznala sa glazurom od putera. Možemo zaboraviti naše detinjstvo jer se naša perspektiva tako radikalno promenila od detinjstva da je teško doći do tragova za pronalaženje.
Posekotine su crvene, ali modrice imaju čitav spektar boja. Kad se čovek poseče, krv kroz ranu ističe iz tela sve dok se ne zgruša i zatvori posekotinu. Ali modrica je povreda kod koje krv ne otiče brzo. Kad se čovek udari u nešto, iz povređenih majušnih ...
Svi odugovlače. Bilo da su to potpuno nevažne internet stranice dok pokušavate napisati esej ili humoristika serija na televiziji baš kad morate učiti. Verovatno ste se svi našli u takvoj situaciji, gde odugovlačite sa obavljanjem važnih stvari jer ...
Zbog čega počinje proces štucanja i kako zaustaviti štucanje? Štucanje je pojava koja se često dešava mnogima. Traje kraće ili duže i prestaje odjendom. Ali što se uopšte dešava? I kako štucanje utiče na organizam? Iako su se ovim fenomenom bavili ...
Obično se misli da su suze samo izraz tuge. A zna se da nam suze teku vrlo često pa i kad uopšte nismo tužni. Kako je to moguće? Naši očni kapci su nabori kože koji se spuštaju i dižu kao pozorišna zavesa. Kapak se pokreće tako brzo da ne smeta našem ...
Kondenzacija je proces suprotan isparavanju. Isparavanje je pretvaranje tečnosti u gasili paru, a kondenzacija prelazak gasa ili pare u tečno ili čvrsto stanje. Ovo se događa kod hlađenja ili zgrušavanja. Kada se gas kondenzuje nastaju dve značajne promene...
U naučnom rečniku pričanje u snu se naziva somnilokvija. Mnogi ljudi, većinom 50% dece i 5% odraslih, pričaju u snu. Pričanje u snu kod nekih ljudi može biti izazvano stresom, teskobom, nedostatkom sna, nerešenim problemima, prejedanjem pre odlaska u krevet ili ...
Iako se sa nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu reči, ali mi ćemo koristiti taj izraz. Ali jeste li se ikad zapitali zašto je okrugla? Za sve je kriva ona sila zbog koje je jabuka pala Njutnovu ...
Naučnici su se pozabavili i ovom tematikom i otkrili razloge zašto imamo noćne more. Svi ih imamo i niko ih ne voli. Noćne more nisu način za kvalitetan san. Ali, znate li zašto ih imamo? Utvrđeno je kako je hrana veliki okidač noćnih mora, pa ako večeramo ...
U čvrstim telima molekuli se međusobno veoma jako privlače, zbog čega ona zadržavaju isti oblik. Iako se u čvrstim telima molekuli međusobno čvrsto drže, oni uvek malo podrhtavaju (u prirodi ništa nije sasvim nepokretno). U tečnostima su veze između ...
Same zvezde, u stvari, ne trepere. Čini nam se da trepere kad su veoma daleko i kad njihova svetlost na putu do naših očiju mora da prođe kroz vazduh. Kad bismo, kojim slučajem, bili negde gde nema atmosfere, čak ni najudaljenije zvezde ne bi treperile...
Zašto ljudi mesečare ili hodaju u snu, još uvek nije tačno utvrđeno. Nekada su ljudi verovali da osobe koje mesečare, proživljavaju svoje snove. Hodanje u snu nije neobično, posebno kod mališana - naučnici kažu da se to dogodi svakom petom detetu. Dešava ...
Pustinje pokrivaju nešto više od jedne trećine kopna na Zemlji. Dele se na dve vrste: dobro poznate suve pustinje, kao što je Sahara, i hladne pustinje, u koje spadaju ceo Antarktik i oblasti na obodima Severnog i Južnog pola. Suve pustinje, koje pokrivaju oko ...
Zašto grizem usne, obraze i jezik? Grizenje usana, obraza ili jezika uobičajena je navika mnogih ljudi. Iako se može činiti relativno bezopasnim, grizenje mekih tkiva u ustima može dovesti do ozbiljnih i bolnih problema. Ali kao i svaka navika, može biti teško ...
Zašto se trzamo pre nego što utonemo u san? Ušuškali ste se nakon napornog dana u krevet i počeli da tonete u san... Međutim, odjednom se trzate jer imate utisak da ste počeli da padate. Šta uzrokuje ovu pojavu? Ovo pitanje jedno je od najčešće postavljanih ...
Zvuk koji kvari letnje večeri - Zbog čega komarci zuje? Zujanje - ovako se najavljuju neželjeni gosti, koji će se bez pitanja poslužiti vašom krvlju i živcima. Zvuk zujanja koji proizvode komarci dolazi od pokreta krila komaraca, a spada u karakteristike koje ...
Коментари
Постави коментар